Istraživanja

Tragovi Feničana na tlu Hrvatske

Lica Feničana u Lici: „U kontekstu nalaza afričkog novca na području Japoda spomenimo i nalaze višebojnih staklenih cilindričnih perli s prikazom tri lica na japodskim nekropolama u Kompolju i Prozoru. Neprijeporno je da su perle uvezene. Prema jednom tumačenju, one potječu iz crnomorskih radionica (Balen Letunić 1990, str. 41-54.). Za nas je intrigantno mišljenje da su feničkog porijekla, odnosno izrađene u radionicama Kartage i Egipta, a datiraju se u 3. st. pr. Kr“ (Drehsler-Bižić 1987, str. 414; o feničkom porijeklu ovih perli: Sakara Sučević 2004, str. 22.). Navode citira Maja Bonačić Mandinić, u svom tekstu „Aes rude i ostava sjevernoafričkog novca iz Arheološkog muzeja u Splitu“.

Stakleni privjesak iz Nadina: „Novootkriveni stakleni privjesak s prikazom lica importiran u liburnsku kulturu, nađen na liburnsko-rimskoj nekropoli u Nadinu (Nedinum) uklapa se u kontekst široko rasprostranjene feničanske kulturno-trgovačke razmjene. Privjesci od stakla u obliku ljudske glave simbol su feničkog i punskog svijeta. Obilježava ih posebno velik broj oblikovnih inačica; svaki privjesak gotovo je unicum… Nadinski primjerak zasad je jedini stakleni privjesak u obliku ljudske glave pronađen na istočnoj jadranskoj obali i, zapravo, jedan od malobrojnih nađenih na prostoru europskog kontinenta… Privjesak iz Nadina je, bez sumnje, import. Ponajprije se mora pomišljati na maritimne putove kojima je dospio Liburnima, u zajednicu Nedita. Ipak, pitanje je je li on posljedica izravnih trgovačkih veza Liburna s feničko-punskim svijetom, prije svega s radionicama Kartage, ili je u Nedinum dospio indirektno, posredstvom kultura sa suprotne, zapadne jadranske obale, s kojima su Liburni dugotrajno imali dobre veze tijekom cijeloga željeznog doba… U vezi s funkcijom ovakvih privjesaka i perli postoje tri različite interpretacije: da su bili dekorativni element nošnje, nošeni samostalno ili na ogrlicama i naušnicama, zatim da su imali apotropejsku ulogu, odnosno da su ‘groteskne’ maske služile za zaštitu od zla i, napokon da su predstavljali sama božanstava… Importirani privjesak iz Nadina, dakle, još jednom potvrđuje dugotrajnu uklopljenost liburnske kulture u magistralne razmjene na Jadranu, pa i širem Sredozemlju, s poznatom ulogom feničanskog svijeta, tijekom 1. tisućljeća pr. Kr., zatim liburnsku kreativnost kod ubacivanja izvanjskih oblika, pa i onih staklenih, u vlastiti, vrlo često tek kompozitni, no ipak samosvojni stil nošnje i likovnog oblikovanja općenito, u službi autohtonoga društveno-religijskog identiteta…“ (Iz izvornog znanstvenog rada Martine Čelhar i Sineve Kukoč “Stakleni privjesak u obliku ljudske glave iz Nadina – Prilog poznavanju importa u kulturi Liburna)